Tražilica


Tužaljke 5. poglavlje

Prethodno poglavlje | Sadržaj | Sljedeće poglavlje

Ivan Šarić Jeruzalemska Biblija Tomislav Dretar Daničić-Karadžić
Tužaljke 5,1Spomeni se, Gospode, što nas je zadesilo! Pogledaj i vidi sramotu našu!
Tužaljke 5,2Baština naša dopade drugima, kuće naše strancima.
Tužaljke 5,3Sirote smo, bez oca, matere naše kao udovice.
Tužaljke 5,4Pijemo za novac vodu svoju, moramo plaćati za drva vlastita.
Tužaljke 5,5Na vratu su nam tlačitelji iscrpljeni smo i ne nalazimo mira.
Tužaljke 5,6Pružili smo ruku Egiptu i Asiriju, da se nasitimo.
Tužaljke 5,7Oci su naši sagriješili i nema ih više. Opačine njihove moramo mi nositi.
Tužaljke 5,8Sluge su gospodari nad nama; nitko nas ne izbavlja iz ruku njihovih.
Tužaljke 5,9Donosimo sebi kruh sa strahom za život od mača u pustinji.
Tužaljke 5,10Kao peć gori koža nas u žeravici gladi.
Tužaljke 5,11Sramotili su žene na Sionu, djevojke po gradovima Judinim.
Tužaljke 5,12Knezovi su bili vješani od l njih, prezrena je bila čast staraca.
Tužaljke 5,13Mladići nose mlin; pod teretom drva posrću dječaci.
Tužaljke 5,14Na vratima ne sjede više starci; mladiće ne sjedinjuje igra.
Tužaljke 5,15Nestalo je radosti srcu našemu, igra se naša pretvorila u žalost.
Tužaljke 5,16Pala nam je kruna s glave; teško nama, što smo sagriješili!
Tužaljke 5,17Stoga je srce naše oslabilo, stoga je oko naše potamnjelo:
Tužaljke 5,18Zbog gore Siona, što je opustjela, i lisice brzaju po njoj.
Tužaljke 5,19Ti, Gospode, stoluješ u vijeke, prijestolje tvoje stoji odvijeka dovijeka.
Tužaljke 5,20Zašto hoćeš da nas zaboraviš dovijeka, da nas ostaviš zauvijek?
Tužaljke 5,21Obrati nas, Gospode, k sebi! Mi se vraćamo natrag. Ponovi dane naše kako su bili prije!
Tužaljke 5,22Ili si nas zar sasvim odbacio? Srdiš li se na nas toliko?
Tužaljke 5,1 Spomeni se, Jahve, što nas je snašlo, pogledaj, vidi sramotu našu!
Tužaljke 5,2Baština naša pade u ruke strancima, domovi naši pripadoše tuđincima.
Tužaljke 5,3Siročad smo: oca nemamo, majke su nam kao udovice.
Tužaljke 5,4Vodu što pijemo plaćamo novcem, i za drvo valja nam platiti.
Tužaljke 5,5Jaram nam je o vratu, gone nas, iscrpljeni smo, ne daju nam predahnuti.
Tužaljke 5,6Pružamo ruke k Egiptu i Asiriji da se kruha nasitimo.
Tužaljke 5,7Oci naši zgriješiše i više ih nema, a mi nosimo krivice njihove.
Tužaljke 5,8Robovi nama zapovijedaju, a nitko da nas izbavi iz ruku njihovih.
Tužaljke 5,9Kruh svoj donosimo izlažući život maču u pustinji.
Tužaljke 5,10Koža nam gori kao peć užarena, ognjicom od plamena gladi.
Tužaljke 5,11Oskvrnuli su žene na Sionu i djevice u gradovima judejskim.
Tužaljke 5,12Svojim su rukama vješali knezove, ni lica staračka nisu poštivali.
Tužaljke 5,13Mladići su nosili žrvnjeve, djeca padala pod bremenom drva.
Tužaljke 5,14Starci su ostavili vrata, mladići više ne sviraju na lirama.
Tužaljke 5,15Radosti nesta iz naših srdaca, naš ples se pretvori u tugovanje.
Tužaljke 5,16Pao je vijenac s naše glave, jao nama što zgriješismo!
Tužaljke 5,17Evo zašto nam srce boluje, evo zašto nam oči se zastiru:
Tužaljke 5,18zato što Gora sionska opustje i po njoj se šuljaju šakali.
Tužaljke 5,19Ali ti, Jahve, ostaješ zauvijek, tvoj je prijesto od koljena do koljena.
Tužaljke 5,20Zašto da nas zaboraviš zauvijek, da nas ostaviš za mnoge dane?
Tužaljke 5,21Vrati nas k sebi, Jahve, obratit ćemo se, obnovi dane naše kao što nekoć bijahu.
Tužaljke 5,22Il` nas hoćeš sasvim zabaciti i na nas se beskrajno srditi?
Tužaljke 5,1Sjeti se, GOSPODE, što nam se dogodilo: pogledaj i vidi kakao se nas vrijeđa .
Tužaljke 5,2 Naša je baština okrenuta u korist stranaca, naše kuće u korist neznanaca.
Tužaljke 5,3Evo nas siročadima, bez oca ; naše su majke kao udovice.
Tužaljke 5,4Naša voda, mi ju pijemo po cijeni srebra; naše fašine moramo plaćati.
Tužaljke 5,5Oni su na našim plećima; mi smo proganjani; mi smo izmučeni; nema odmora za nas.
Tužaljke 5,6Egiptu smo pružali ruku, Asiriji, da nas nasiti kruhom.
Tužaljke 5,7Naši su očevi propali: nema ih više; mi smo opterećeni njihovim izopačenostima.
Tužaljke 5,8Robovi vladaju nad nama: nikog za nas istrgnuti iz njihovih ruku!
Tužaljke 5,9Priskrbljujemo svoj kruh po cijenu života, zbog stepskih razbojnika.
Tužaljke 5,10Naša je koža grozničava kao u vatri zbog užasa gladi.
Tužaljke 5,11Oni siluju žene u Sionu, mlade djevojke u gradovima Judeje
Tužaljke 5,12Njihovim rukama su povješani . prinčevi; osoba *starješine nije poštovana.
Tužaljke 5,13Mladi ljudi nose žrvanj, a dječaci pod drvima posrću.
Tužaljke 5,14Starješine više ne odlaze u Savjet; mladi ljudi, ne pjevaju svoje refrene.
Tužaljke 5,15Ona prestaje, radost našeg srca; naš se ples izrodio u žalost.
Tužaljke 5,16Ona pada, kruna naše glave. Oh, nesreća nama, jer mi smo propali!
Tužaljke 5,17Evo zašto je cijelo naše biće bolesno; evo zašto su smračene naše oči:
Tužaljke 5,18to je zbog brda *Sion koje je uništeno, i gdje kruže lisice.
Tužaljke 5,19Ti, GOSPODE, ti stoluješ za uvijek; tvoje prijestolje traje iz pokoljenja u pokoljenje.
Tužaljke 5,20Zašto bi nas stalno zaboravljao, hoćeš li nas napustiti u duljini dana?
Tužaljke 5,21Vrati nas k sebi, GOSPODE, i mi ćemo se vratiti; obnovi naše dane kao u staro vrijeme.
Tužaljke 5,22Osim ako nas ne stavljaš zaista u otpad, ti se protiv nas previše rasrđuješ!
Plac Jeremijin 5,1Opomeni se, Gospode, što nas zadesi; pogledaj i vidi sramotu našu.
Plac Jeremijin 5,2Našljedstvo naše privali se tuđincima, domovi naši inostrancima.
Plac Jeremijin 5,3Postasmo sirote, bez oca, matere naše kao udovice.
Plac Jeremijin 5,4Svoju vodu pijemo za novce, svoja drva kupujemo.
Plac Jeremijin 5,5Na vratu nam je jaram, i gone nas; umoreni nemamo odmora.
Plac Jeremijin 5,6Pružamo ruku k Misircima i Asircima, da se nasitimo hljeba.
Plac Jeremijin 5,7Oci naši zgriješiše, i nema ih, a mi nosimo bezakonja njihova.
Plac Jeremijin 5,8Robovi nam gospodare, nema nikoga da izbavi iz ruku njihovijeh.
Plac Jeremijin 5,9Sa strahom za život svoj od mača u pustinji donosimo sebi hljeb.
Plac Jeremijin 5,10Koža nam pocrnje kao peć od ljute gladi.
Plac Jeremijin 5,11Sramote žene na Sionu i djevojke po gradovima Judinijem.
Plac Jeremijin 5,12Knezove vješaju svojim rukama, ne poštuju lica staračkoga.
Plac Jeremijin 5,13Mladiće uzimaju pod žrvnje, i djeca padaju pod drvima.
Plac Jeremijin 5,14Staraca nema više na vratima, ni mladića na pjevanju.
Plac Jeremijin 5,15Nesta radosti srcu našemu, igra naša pretvori se u žalost.
Plac Jeremijin 5,16Pade vijenac s glave naše; teško nama, što zgriješismo!
Plac Jeremijin 5,17S toga je srce naše žalosno, s toga oči naše potamnješe,
Plac Jeremijin 5,18Sa gore Siona, što opustje, i lisice idu po njoj.
Plac Jeremijin 5,19Ti, Gospode, ostaješ dovijeka, prijesto tvoj od koljena do koljena.
Plac Jeremijin 5,20Zašto hoćeš da nas zaboraviš dovijeka, da nas ostaviš zadugo?
Plac Jeremijin 5,21Obrati nas, Gospode, k sebi, i obratićemo se; ponovi dane naše kako bijahu prije.
Plac Jeremijin 5,22Jer eda li ćeš nas sa svijem odbaciti i gnjeviti se na nas veoma?

Prethodno poglavlje | Sadržaj | Sljedeće poglavlje