| Jeremija 10,1 | Čujte riječ, koju vam govori Gospod, kućo Izraelova! Ovako veli Gospod: |
| Jeremija 10,2 | "Ne privikavajte se na običaje neznabožaca i ne bojte se znaka nebeskih; jer se samo neznabošci plaše od njih. |
| Jeremija 10,3 | Jer su običaji naroda sama tlapnja. Lik je idolski samo iz drveta, što se siječe u šumi sjekirom, djelo ruke umjetnika. |
| Jeremija 10,4 | On ga ukrasi srebrom i zlatom, klincima i čekićima utvrde ga, da se ne pomiče. |
| Jeremija 10,5 | Idoli su kao strašilo u polju, ne mogu govoriti, treba ih nositi, jer ne mogu ići. Ne bojte ih se; ne mogu škoditi, a nije u njihovoj moći ni dobro činiti." |
| Jeremija 10,6 | Nema tebi jednaka Gospode, velik si, i silno je ime tvoje zbog moći tvoje. |
| Jeremija 10,7 | Tko da se ne boji tebe, kralju naroda! Jest, tebi to pripada, jer među svima mudracima naroda u svim kraljevstvima njihovim nema tebi jednaka |
| Jeremija 10,8 | Svi su ludi i bezumni, i sva nauka o ništavim idolima obično je drvo. |
| Jeremija 10,9 | Srebro kovano, što se donosi iz Taršiša, zlato iz Ofira, djelo umjetnika i ruku zlatara, modri i crveni grimiz odjeća je njihova. Sve je djelo umjetnika. |
| Jeremija 10,10 | A Gospod je pravi Bog, živi Bog i vječni kralj. Od srdžbe njegove zadršće zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. |
| Jeremija 10,11 | Ovako ćete o njima reći: "Bogovi, koji nijesu stvorili neba i zemlje, iščeznut će sa zemlje i pod nebom." |
| Jeremija 10,12 | On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudrošću svojom, on je razastro nebo razumom svojim. |
| Jeremija 10,13 | Kad zaori glas njegov, zašušte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daždom, izvodi vihor iz odaja njegovih. |
| Jeremija 10,14 | Luđak je svaki, koji to ne shvaća. Stidjeti se mora svaki umjetnik od livenoga lika svojega, jer je prijevara liveni lik njegov; nema duha u njemu. |
| Jeremija 10,15 | Oni su tlapnje, tvorevine smiješne, u vrijeme kazne njihove kraj je njima. |
| Jeremija 10,16 | Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, što je njegovo. "Gospod nad vojskama ime je njegovo. |
| Jeremija 10,17 | Digni sa zemlje zavežljaj svoj, koja sjediš u gradu opsjednutom! |
| Jeremija 10,18 | Jer ovako veli Gospod: "Gle, ja ću ovaj put izbaciti kao praćkom stanovnike ove zemlje i povesti ih u nevolju, da me nadu." |
| Jeremija 10,19 | "Teško meni od rane moje, neizlječiv je udarac moj, ali mislim: 'To je tijelo moje, podnijet ću ga!' |
| Jeremija 10,20 | Šator je moj razoren, sva su užeta šatora mojega pokidana, djeca su moja otišla, otišla su. Nitko više ne razape šatora mojega i ne diže zavjese moje. |
| Jeremija 10,21 | Jer su ludi bili pastiri, nijesu ništa pitali za Gospoda, i tako nijesu imali uspjeha: stado se njihovo sasvim raspršilo." |
| Jeremija 10,22 | Čujte vijest! Približuje se, evo, vreva sila iz sjeverne zemlje, da pretvori gradove Judine u pustinju, u stan čagalja! |
| Jeremija 10,23 | Znam, Gospode: sudbina čovjeka nije u ruci njegovoj. Nikomu nije dano, da odredi korak svoj na stazi života. |
| Jeremija 10,24 | Karaj me dakle, Gospode, ali samo u blagosti, ne u gnjevu svojemu, da me ne uništiš! |
| Jeremija 10,25 | Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaše Jakova, pojedoše ga i proždriješe i livade njegove učiniše pustinjom. |
|
| Jeremija 10,1 | Slušajte riječ koju vam govori Jahve, dome Izraelov. |
| Jeremija 10,2 | Ovako govori Jahve: "Ne privikavajte se putu bezbožnom i ne dršćite pred znacima nebeskim, jer pred njima dršću samo bezbošci. |
| Jeremija 10,3 | Jer su strašila tih naroda puka ništavnost, samo drvo posječeno u šumi, djelo ruku tesarovih, |
| Jeremija 10,4 | ukrašeno srebrom i zlatom, pričvršćeno čavlima i čekićima da se ne klima. |
| Jeremija 10,5 | Nalik su na ptičja strašila u vrtu: ne znaju govoriti. Treba ih nositi, jer ne umiju hodati. Njih se ne bojte, jer ne mogu zla činiti, ali ni dobra učiniti ne mogu. |
| Jeremija 10,6 | Nitko nije kao ti, Jahve, ti si velik i silno je ime tvoje. |
| Jeremija 10,7 | Tko da se tebe ne boji, kralju naroda? Zaista, tebi to pripada, jer među svim mudracima naroda i u svim njihovim kraljevstvima tebi nema ravna! |
| Jeremija 10,8 | Čime vatru lože, to ih zaluđuje! Zakon im isprazan - obično drvo, |
| Jeremija 10,9 | tankolisto srebro dovezeno iz Taršiša, zlato iz Ofira, rad kipara i rukotvorina zlatara, sva djela umješna, ogrnuta ljubičastim i crvenim grimizom. |
| Jeremija 10,10 | A Jahve je pravi Bog. Živi je on Bog i Kralj vječni. Od njegova gnjeva zemlja se trese. Narodi ne mogu podnijeti jarosti njegove. |
| Jeremija 10,11 | Evo što ćete o kipovima reći: "Bogovi koji nisu stvorili neba ni zemlje moraju nestati s lica zemlje i ispod neba. |
| Jeremija 10,12 | On stvori zemlju snagom svojom, mudrošću svojom uspostavi krug zemaljski i umom svojim razape nebesa. |
| Jeremija 10,13 | Kad mu glas zaori, huče vode na nebesima, oblake diže s kraja zemlje; stvara kiši munje, vjetar izvodi iz skrovišta njegovih. |
| Jeremija 10,14 | Svakom čovjeku pamet stane, svaki se zlatar zastidi svoga kipa, jer svi su mu kipovi samo varka, nema u njima duha! |
| Jeremija 10,15 | Isprazni su oni, smiješne tvorevine, propast će u dan kazne. |
| Jeremija 10,16 | `Jakovljev dio` nije kao oni: jer je on sve stvorio, Izrael pleme je baštine njegove, Jahve nad Vojskama ime je njegovo. |
| Jeremija 10,17 | Skupi prnje svoje sa zemlje, ti koja stanuješ u utvrdi! |
| Jeremija 10,18 | Jer ovako govori Gospod: "Gle, ovaj put daleko ću odbaciti stanovnike ove zemlje, pritijesniti ih da me nađu. |
| Jeremija 10,19 | "Jao meni zbog ozljede moje, rana je moja neiscjeljiva." A ja rekoh: "Ipak, bolest je moja, nosit ću je! |
| Jeremija 10,20 | Šator je moj obÄaljen, sva užeta pokidana. Djeca me ostaviše: nema ih. Nema ga tko bi opet razapeo šator moj i podigao krila šatorska. |
| Jeremija 10,21 | Da, pastiri pamet izgubiše: ne tražiše Jahve. Zato ih sreća ne prati i sva se stada raspršiše. |
| Jeremija 10,22 | Čujte vijest! Primiče se, evo, buka strašna iz zemlje sjeverne, da gradove judejske pretvori u pustinju, u brlog čagalja. |
| Jeremija 10,23 | Znam, Jahve, da put čovjeka nije u njegovoj vlasti, da čovjek koji hodi ne može upravljati korake svoje! |
| Jeremija 10,24 | Kazni me, Jahve, ali po pravici, ne u gnjevu, da nas ne zatreš. |
| Jeremija 10,25 | Izlij gnjev na narode koji te ne priznaju i na plemena koja ne zazivlju imena tvoga! Jer oni su proždrli Jakova, izjeli ga, opustošili naselje njegovo. |
|
| Jeremija 10,1 | Slušajte riječ što ju GOSPOD izgovara nad vama, ljudi Izraelovi! |
| Jeremija 10,2 | Ovako govori GOSPOD: Ne prilagođavajte se običajima pogana! Pred znakovima s neba, ne puštajte se opteretiti! To su pogani koji se puštaju opteretiti njima; |
| Jeremija 10,3 | jer su načela pogana besmislena. Drvo posječeno u šumi, obrađeno pilom od umjetnika, |
| Jeremija 10,4 | ukrašeno srebrom i zlatom, čavlima i čekićem, učršćuje se da se ne može potresati. |
| Jeremija 10,5 | Ti idoli su kao strašilo u polju krastavaca; oni ne govore; treba ih nositi, jer oni ne mogu hodati. Nemajte nikakvog straha: oni nisu škodljivi, ali oni vam više ne mogu biti korisni. |
| Jeremija 10,6 | Kao ti, nema nikog, GOSPODE! Ti si velik i veliko je ime tvoje po svojim podvizima. |
| Jeremija 10,7 | Tko te se ne bi plašio, kralju pogana? Tebi to pripada. Između svih mudraca pogana i u svim kraljevstvima, nema nikog kao ti. |
| Jeremija 10,8 | Svi, bez izuzetka, oglupljuju i gube smisao. Oblikovan besmislenostima stiže se onamo. |
| Jeremija 10,9 | Idoli su samo istanjeno srebro, uvezeno iz Tarzisa, zlato iz Ufaza, obrađeno od umjetnika i livaca, odjeven ljubičastim grimizom i crvenim purpurom . To su sve samo djela znalaca. |
| Jeremija 10,10 | Ali, GOSPOD Bog je istina, on je Bog živi, kralj zauvijek. Kad se on razljuti, zemlja podrhtava, a pogani ne mogu podnijeti njegov gnjev. |
| Jeremija 10,11 | Evo što ćete vi njima reći: Bogovi koji nisu načinili nebo i zemlju moraju nestati sa zemlje, ispod neba . |
| Jeremija 10,12 | Onaj koji načini zemlju svojom snagom, tko uspostavi svijet svojom mudrošću, i tko, svojom pameću, razastrije nebesa, |
| Jeremija 10,13 | pošto nagomilava bujne vode u nebesima, podiže velike oblake s krajeva zemlje, podstiče kišu munjama, pušta vjetrove iz svojih kovčega; |
| Jeremija 10,14 | svaki čovjek ostaje glup, smeten, svaki livac se postidi svojeg idola: njegovi su kipovi lažni, nema duha u njima; |
| Jeremija 10,15 | to su besmislenosti, predmeti neslanih šala: kad im dođe položiti račun oni će propasti. |
| Jeremija 10,16 | Nije li takav Tal Jakovljev : on, to je stvoritelj svega; a Izrael je pleme njegove baštine; GOSPOD, svemogući njegovo je ime. |
| Jeremija 10,17 | Prikupi na zemlji svoje zavežljaje, ti koji si opsjednut! 18 Jer, ovako govori GOSPOD: Ovog puta ja ću izbaciti stanovnike zemlje, brižljivo ih stežući da ne bi izmakli . |
| Jeremija 10,19 | Jadan ja! Koja nevolja! Neizlječiva je moja rana! Ja velim: ondje je moje zlo i moram ga podnijeti. |
| Jeremija 10,20 | Moj je šator opustošen, svi su njegovi konopi počupani. Djece moje i stada mog nema više! Nikog više za moj šator podignuti, za moj tabor uspraviti! |
| Jeremija 10,21 | Pastiri su poživinčili: oni ne traže GOSPODA. Zato su neupućeni i sve je stado zapušteno. |
| Jeremija 10,22 | Opaža se jedna graja koja se približava, jedan veliki tresak koji dolazi sa sjevera da pretvori gradove Judine u pustoš, u jazbine šakala. |
| Jeremija 10,22 | GOSPODE, ja to znam, čovjek nije gospodar putu svom, hodočasnik ne usmjerava sam svoj hod. |
| Jeremija 10,24 | Ukori me, GOSPODE; ali s mjerom, a ne s gnjevom, jer ti ćeš me uništiti. |
| Jeremija 10,25 | Raspi svoju srdžbu na narode koji te ne priznaju, na narode koji ne zazivaju tvoje *ime; jer, proždire se Jakov, proždire, dokončava, pustoši njegov posjed. |
|
| Jeremija 10,1 | Slušajte riječ koju vam govori Gospod, dome Izrailjev. |
| Jeremija 10,2 | Ovako veli Gospod: ne učite se putu kojim idu narodi, i od znaka nebeskih ne plašite se, jer se od njih plaše narodi. |
| Jeremija 10,3 | Jer su uredbe u naroda taština, jer sijeku drvo u šumi, djelo ruku umjetničkih sjekirom; |
| Jeremija 10,4 | Srebrom i zlatom ukrašuju ga, klinima i čekićima utvrđuju ga da se ne pomiče; |
| Jeremija 10,5 | Stoje pravo kao palme, ne govore; treba ih nositi, jer ne mogu ići; ne boj ih se, jer ne mogu zla učiniti, a ne mogu ni dobra učiniti. |
| Jeremija 10,6 | Niko nije kao ti, Gospode; velik si i veliko je ime tvoje u sili. |
| Jeremija 10,7 | Ko se ne bi tebe bojao, care nad narodima! jer tebi to pripada; jer među svijem mudracima u naroda i u svijem carstvima njihovijem nema takoga kakav si ti. |
| Jeremija 10,8 | Nego su svi ludi i bezumni, drvo je nauka o taštini. |
| Jeremija 10,9 | Srebro kovano donosi se iz Tarsisa i zlato iz Ufaza, djelo umjetničko i ruku zlatarskih, odijelo im je od porfire i skerleta, sve je djelo umjetničko. |
| Jeremija 10,10 | A Gospod je pravi Bog, Bog živi i car vječni, od njegove srdnje trese se zemlja, i gnjeva njegova ne mogu podnijeti narodi. |
| Jeremija 10,11 | Ovako im recite: bogova, koji nijesu načinili neba ni zemlje, nestaće sa zemlje i ispod neba. |
| Jeremija 10,12 | On je načinio zemlju silom svojom, utvrdio vasiljenu mudrošću svojom, i razumom svojim razastro nebesa; |
| Jeremija 10,13 | On kad pusti glas svoj, buče vode na nebesima, podiže paru s krajeva zemaljskih, pušta munje s daždem, i izvodi vjetar iz staja njegovijeh. |
| Jeremija 10,14 | Svaki čovjek posta bezuman od znanja, svaki se zlatar osramoti likom rezanijem, jer su laž liveni likovi njegovi, i nema duha u njima. |
| Jeremija 10,15 | Taština su, djelo prijevarno; kad ih pohodim, poginuće. |
| Jeremija 10,16 | Nije taki dio Jakovljev, jer je tvorac svemu, i Izrailj mu je našljedstvo, ime mu je Gospod nad vojskama. |
| Jeremija 10,17 | Pokupi iz zemlje trg svoj ti, koja sjediš u gradu. |
| Jeremija 10,18 | Jer ovako veli Gospod: gle, ja ću izbaciti kao praćom stanovnike ove zemlje, i pritijesniću ih da osjete. |
| Jeremija 10,19 | Teško meni od muke moje, reći će; ljuta je rana moja; a ja rekoh: to je bol, treba da ga podnosim. |
| Jeremija 10,20 | Moj je šator opustošen i sva uža moja pokidana, sinovi moji otidoše od mene i nema ih, nema više nikoga da razapne šator moj i digne zavjese moje. |
| Jeremija 10,21 | Jer pastiri postaše bezumni i Gospoda ne tražiše; zato ne biše srećni, i sve se stado njihovo rasprša. |
| Jeremija 10,22 | Gle, ide glas i vreva velika iz sjeverne zemlje da obrati gradove Judine u pustoš, u stan zmajevski. |
| Jeremija 10,23 | Znam, Gospode, da put čovječji nije u njegovoj vlasti niti je čovjeku koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim. |
| Jeremija 10,24 | Karaj me, Gospode, ali s mjerom, ne u gnjevu svom, da me ne bi zatro. |
| Jeremija 10,25 | Izlij gnjev svoj na narode koji te ne poznaju, i na plemena koja ne prizivlju imena tvojega, jer proždriješe Jakova, proždriješe ga da ga nema, i naselje njegovo opustiše. |
|
