Tražilica


2. Kraljevima 17. poglavlje

Prethodno poglavlje| Sadržaj | Sljedeće poglavlje
2. Kraljevima 17,1Dvanaeste godine vladavine Akhaziasa, kralja Jude, Oze, sin Elajev, postade kralj u Samarije nad Izraelom na devet godina.
2. Kraljevima 17,2On činiše što je zlo u očima GOSPODOVIM, ne ipak kao kraljevi Izraelovi koji mu bijahu prethodili.
2. Kraljevima 17,3Salamanazar, kralj Asirije, uspe se protiv njega; Ozejmu se podvrgnu i plaćaše mu jedan danak.
2. Kraljevima 17,4Ali, kralj Asirije otkri da Ozejbijaše skovao jednu urotu i, u stvari on bijaše poslao glasonoše Sou, kralju Egipta, a i ne bijaše dao da stigne danak kralju Asirije kao svake godine. Kralj Asirije uhiti Ozea i stavi ga u lance u zatvor.
2. Kraljevima 17,5Potom kralj Asirije uziđe protiv sve zemlje; on se uspe protiv Samarije koju opsjedaše tijekom tri godine.
2. Kraljevima 17,6Devete godine vladavine Ozejeve, kralj Asirije se dočepa Samarije i protjera Izraelite u progonstvo u Asiriju. On ih nastani u Halahu kao i na Haboru, rijeci Gozan, i u gradovima Medije .
2. Kraljevima 17,7To se dogodilo, jer su sinovi Izraelovi zgriješili protiv GOSPODA, Boga njihovog, njega koji ih je uspeo iz zemlje Egipta, spašavajući ih iz ruke *Faraona, kralja Egipta, i jer su se bojali drugih bogova.
2. Kraljevima 17,8Oni su slijedili zakone naroda koje je GOSPOD razvlastio pred sinovima Izraelovim i zakone koje bijahu postavili kraljevi Izraelovi.
2. Kraljevima 17,9Sinovi Izraelovi bijahu poduzeli protiv GOSPODA, svojeg Boga, stvari koje ne treba činiti: oni su si izgradili *visoka mjesta u svim svojim gradovima, u kulama stražarama kao i u utvrđenim gradovima;
2. Kraljevima 17,10oni su podigli za svoje potrebe stele i svete stubove na svim brežuljcima i pod svim ozelenjelim drvetima;
2. Kraljevima 17,11ondje, na svim visokim mjestima, oni su spaljivali *tamjane kao i narodi koje GOSPOD bijaše izgnao pred njima. Oni su počinili loša djela koja vrijeđaju GOSPODA.
2. Kraljevima 17,12Oni su služili idole dok im GOSPOD bijaše govorio: ” Ne činite to! “
2. Kraljevima 17,13GOSPOD bijaše upozorio Izrael i Judu po posredovanju svih svojih *proroka, svih vidovnjaka, govoreći: ” Vratite se sa svojih loših puteva, čuvajte moje zapovijedi, moje propise, prema svem Zakonu koji sam propisao vašim očevima, a koje sam vam prenio posredovanjem mojih slugu proroka. “
2. Kraljevima 17,14Ali, oni nisu poslušali; oni su ukrutili svoju šiju kao što ju bijahu ukrutili njihovi očevi koji ne bijahu povjerovali u GOSPODA, svojeg Boga.
2. Kraljevima 17,15Oni su odbacili njegove zakone kao i *savez koji on bijaše sklopio s njihovim očevima, zahtjeve koje on njima bijaše postavio; oni su trčali iza ništavila i evo ih sada svedenih na ništa. Oni su slijedili narode koji ih okruživahu dok im GOSPOD bijaše propisao da nepostupaju kao oni.
2. Kraljevima 17,16Oni su napustili sve zapovijedi GOSPODA, svojeg Boga, i oni su si načinili dva kipa teladi; oni su uspravili jedan sveti stub, klanjali su se pred svom vojskom nebeskom i služili *Baala.
2. Kraljevima 17,17Oni su spaljivali u vatri svoje sinove i svoje kćeri; oni su tražili savjete proročišta, vršili gatanja . Oni su se posvetili jednoj nevjeri čineći ono što je zlo u očima GOSPODOVIM tako da ga vrijeđa.
2. Kraljevima 17,18GOSPOD se stavio u jednu žestoku ljutnju protiv Izraela; on ih je daleko odstranio od svoje nazoč nosti . Samo je ostalo pleme Judino .
2. Kraljevima 17,19Ali, ni Juda također nije čuvala zapovijedi GOSPODA, svojeg Boga, oni su slijedili zakone koje Izrael bijaše uspostavio.
2. Kraljevima 17,20GOSPOD je odbacio sav soj Izraelov; on ih je ponizio, izručio ih u ruke pljačkašima za konačno ih protjerati daleko iz svoje nazočnosti.
2. Kraljevima 17,21Kad je GOSPOD oteo Izrael kući Davidovoj i postavio kao kralja Jeroboama, sina Nebatova, Jeroboma je zaveo Izrael daleko od GOSPODA i naveo ga počiniti jedan veliki grijeh.
2. Kraljevima 17,22Sinovi Izraelovi su oponašali sve grijehe koje Jeroboam bijaše počinio; oni im se ne odstraniše,
2. Kraljevima 17,23tako da ih je GOSPOD odstranio iz svoje nazočnosti kako to bijaše rekao posredovanjem svih svojih slugu proroka. Izrael bi prognan daleko od svoje zemlje u Asiriju sve do ovog dana.
2. Kraljevima 17,24Kralj Asirije dovede ljude iz Babilona, Kuta, Ave, Hamata i Sefarvaima i smjesti ih u gradovima Samarije umjesto sinova Izraelovih.
2. Kraljevima 17,25No, u početku njihovog smještanja u tom mjestu, kako oni ne strahovaše od GOSPODA, GOSPOD posla protiv njih lavove koji ih ubijaše.
2. Kraljevima 17,26Oni rekoše kralju Asirije: ” Narodi koje si ti prognao i smjestio u gradovima Samarije ne poznaju način štovanja boga zemlje. Taj bog je poslao protiv njih lavove i evo kako ih oni usmrćuju, jer ne poznaju način štovanja boga zemlje. “
2. Kraljevima 17,27Kralj Asirije izdade ovu zapovijed: ” Pošaljite onamo jednog svećenika iz Samarije kojeg ste prognali, da ode stanovati ondje i da ih nauči način kako štovati boga zemlje. “
2. Kraljevima 17,28Jedan od svećenika koji bijaše izgnan iz Samarije dođe dakle stanovati u Betel, on ih poučavaše kako trebaju bojati se GOSPODA.
2. Kraljevima 17,29U stvari, svaki narod si načini svog boga i postavi ga i kući *visokih mjesta, koje Samaritanci bijahu izgradili. Svaki od naroda postupi tako u gradovima u kojima su stanovali: 30 ljudi iz Babilona načiniše jednog Sukot-Benota; oni iz Kuta, jednog Nergala; oni iz Hamata, jednu Ašimu;
2. Kraljevima 17,31Aviti, jednog Nibhaza i jednog Tartaka; Sefarvaiti nastaviše spaljivati svoje sinove u čast Adramelekovu i Anamelekovu, bogova Sefarvaimovih.
2. Kraljevima 17,32Oni se također bojahu GOSPODA i učiniše si, među njihovim, svećenike visokih mjesta za služiti obred u njihovo ime u kućama visokih mjesta.
2. Kraljevima 17,33Bojeći se GOSPODA, oni nastaviše služiti svojim vlastitim bogovima, prema obredu naroda odakle su bili prognani.
2. Kraljevima 17,34I danas još, oni postupaju prema starim obredima: oni se ne boje GOSPODA; oni ne postupaju prema zapovijedima i običajima postalim njihovim, ni prema Zakonu i zapovijedi koje je GOSPOD propisao sinovima Jakovljevim, kojima je dao ime Izrael.
2. Kraljevima 17,35GOSPOD bijaše zaključio s njima jedan *savez i dao im ovu zapovijed: ” Vi se neće te bojati drugih bogova, vi se neće te klanjati pred njima, vi im nećete služiti, vi im neće te nuditi *žrtve.
2. Kraljevima 17,36GOSPOD je taj, onaj koji vas je izveo iz Egipta velikom silom i pruženom rukom, koga se trebate bojati; pred njim se trebate klanjati; on je taj kome trebate nuditi žrtve.
2. Kraljevima 17,37Zapovijedi i obredi, Zakon i propis koji su pisani za vas, vi će te ih primijenjivati svakog dana; vi se neće te bojati drugih bogova.
2. Kraljevima 17,39GOSPOD je vaš Bog, kojeg se trebate bojati, on je taj koji će vas osloboditi iz ruku svih vaših neprijatelja .“
2. Kraljevima 17,40Ali, oni nisu poslušali; oni su, naprotiv, nastavili postupati prema svojim starim obredima.
2. Kraljevima 17,41Tako se dakle ti narodi plašiše GOSPOD sve nastavljajući služiti svojim idolima. Sve kao i njihovi očevi što su činili, njihovi sinovi i njihove kćeri isto postupaju i danas još .
Prethodno poglavlje | | Sadržaj | Sljedeće poglavlje