Jeremija 20,1 | Svećenik Pašehur, sin Imerov, upravitelj Kuće GOSPODOVE, sasluša Jeremiju prorokovati sve to. |
Jeremija 20,2 | Tad Pašehur se dohvati Jeremije i priveza ga za stub srama na gornjim vratima Benjaminovim, onim od Kuće GOSPODOVE. |
Jeremija 20,3 | Sutradan, kad ga Pašehur dođe skinuti sa stuba hrama, Jeremija mu rece: ”GOSPOD te više ne zove Pašehur, već Užas posvemašnji. |
Jeremija 20,4 | Naime, tako govori GOSPOD: Od sada ću načiniti od tebe jedno strašilo i za tebe samog i za tvoje prijatelje. Oni, past će pod mačem svojih neprijatelja, a ti ćeš tome biti svjedokom. Ljude ću Judine izručiti pod vlast kralja Babilonije; on će ih izgnati u Babiloniju, i potući će ih mačem. |
Jeremija 20,5 | Sve zalihe ovog grada, sav plod njegovog rada, sve što ima dragocijeno, sve riznice kraljeva Judinih, ja ću ih izručiti njihovim neprijateljima; oni će ih opljačkati, oni će ih pokupiti, oni će ih odnijeti u Babilon. |
Jeremija 20,6 | A ti, Pašehuru, sa svima koji borave kod tebe, otići ćeš u robstvo; ti ćeš stići u Babilon, a ondje ćeš umrijeti, ondje ćeš biti pokopan, da, ti sa svim svojim prijateljima kojima si propovijedao u ime Lažnosti . “ |
Jeremija 20,7 | GOSPODE, ti si prekomjerno isko- ristio moju bezazlenost, da, ja sam zaista bio neiskusan; ti si me mnom nasilno upotrijebio i postigao što si htio. Tijekom cijelog dana, mene izvrgavaju ruglu, svi se sprdaju sa mnom. |
Jeremija 20,8 | Svaki put kad imam riječ za izreći, moram zvati u pomoć i jadikovati: ” Nasilje, kažnjavanje! “ Zbog riječi GOSPODOVE, ja sam na udarcu cijelog dana uvrjedama i porugama. |
Jeremija 20,9 | Kad ja kažem: ” Neću više činiti opaski, neću više izgovoriti riječi u njegovo ime“, ona tad postaje poda mnom kao jedna vatra proždiruća, uhićenik mojeg tijela; iscrpljuje me nositi ju u sebi, ali ja ne uspijevam. |
Jeremija 20,10 | čujem prijeteće govore mnoštva to je posvda strahota: ” Potkažite ga! “ ” Da, potkazat ćemo ga! “ Svi moji bližnji vrebaju moje slabosti: ” Možda će se pustiti obmanuti u svojoj bezazlenosti i mi ćemo ga obmanuti, mi ćemo mu se odužiti. “ |
Jeremija 20,11 | Ali, GOSPOD je sa mnom kao jedan strašni ratnik; moji će progonitelji posrnuti i neće postići ciljeva svojih. Posramiti će se oni neće uspjeti. Obeščašćeni zauvijek! To se neće zaboraviti. |
Jeremija 20,12 | Pjevajte GOSPODU! Slavite GOSPODA! On otima život sirotih iz vlasti zločinaca |
Jeremija 20,14 | Proklet dan kad bih rođen! Dan kad me moja majka porodi, nek ne bude blagoslovljen! |
Jeremija 20,15 | Proklet čovjek koji objavi mojem ocu: ” Jedan sin ti se rodi! “ I on ga ispuni radošću! “ |
Jeremija 20,16 | Nek taj čovjek postane jednak gradovima koje, neporecivo, GOSPOD je porušio! Nek u jutro čuje poziv u pomoć, a u podne ratničke pokliče! |
Jeremija 20,17 | A On, što me nije usmrtio već u utrobi? Moja bi majka mojim grobom postala, njena se trudnoća nikad ispunila ne bi. |
Jeremija 20,18 | Zašto sam ja dakle izišao iz utrobe, za upoznati muku i jad, za biti, svakog dana, izjedan sramom? |